العفو
كلمة (عفو) في اللغة صيغة مبالغة على وزن (فعول) وتعني الاتصاف بصفة...
Rifaa b. Rafi ez-Zureki, Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ashab, kazivao je: "Došao je neki čovjek dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio u džamiji, pa je klanjao u njegovoj blizini. Nakon namaza se okrenuo prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i poselamio ga, na šta mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: 'Ponovi svoj namaz, jer ti nisi klanjao.' Čovjek je ponovo klanjao kao i prvi put, te se opet okrenuo prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on mu je kazao: 'Ponovi svoj namaz, jer ti nisi klanjao.' Čovjek tada reče: 'Allahov Poslaniče, pouči me kako da klanjam.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao mu je: 'Kada se okreneš prema kibli, donesi tekbir, nakon toga uči Fatihu, a poslije nje uči šta hoćeš iz Kur'ana. Kada učiniš ruku, stavi svoje dlanove na koljena, izravnaj leđa i učvrsti se na rukuu. Kada se podigneš sa rukua, ispravi leđa tako da se svaka kost vrati na svoje mjesto. Kada učiniš sedždu, učvrsti se na njoj. Kada podigneš glavu, sjedi na stegno lijeve noge. Potom tako radi na svakom rekatu i na sedždi." U drugoj verziji stoji: "Ni jednom od vas namaz neće biti potpun sve dok temeljito ne uzme abdest, onako kako mu je Uzvišeni Allah naredio, tj. dok ne opere lice i ruke do laktova, potre glavu i opere noge do iza članaka, potom izgovori tekbir, veličajući Allaha, i zahvali Mu, zatim prouči ono što je nužno iz Kur'ana i što je lahko, potom izgovori tekbir i učini sedždu, tako da lice..." (možda je rekao: "...čelo...") "...spusti na zemlju i ostane u tom položaju dok se ne umire i ne opuste zglobovi, potom izgovori tekbir, podigne se i sjedne na zadnjici ispravljenih leđa." Ovako je opisivao namaz, i to sva četiri rekata, dok nije završio. Onda je kazao: "Ničiji namaz neće biti potpun sve dok ne bude ovako radio." U drugoj verziji stoji: "Uzmi abdest onako kako ti je Allah naredio i nakon toga donesi šehadet i prouči ikamet te zatim izgovori početni tekbir. Ako znaš nešto iz Kur'ana, prouči to, a ako ne znaš, onda zahvaljuj Uzvišenom Allahu, veličaj Ga i izgovaraj šehadet."
Ovaj hadis poznat je kao hadis o čovjeku koji je pogrešno klanjao, i on je osnova pri objašnjavanju načina obavljanja namaza, namaskih ruknova, vadžiba i šartova, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na najljepši način objasnio šta je potrebno uraditi da bi namaz bio validan, i ono što nije spomenuto u ovom hadisu se ne smatra namaskim vadžibom. Dakle, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao je u mesdžid a za njim je ušao i jedan ashab po imenu Hallad b. Rafi. On je klanjao brzo, ne upotpunujući radnje u namazu niti učenje, a kada je završio sa namazom, došao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i nazvao mu selam. Poslanik mu je uzvratio na selam i rekao: "Vrati se i klanjaj, jer ti zaista nisi klanjao." On se vratio i obavio je ponovo namaz kao što ga je obavio i prvi put. Nakon toga došao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on mu je ponovo rekao: "Vrati se i klanjaj, jer ti zaista nisi klanjao." Isto se desilo i treći put. Tada se ovaj ashab zakelo riječima: "Tako mi Onoga Koji te je poslao sa istinom, ja ne znam drukčije klanjati, pa me pouči!" Kada se u njemu probudila želja za znanjem i kada je izrazio želju i spremnost da nauči, i također nakon što je nekoliko puta ponovio namaz, pa ne možemo reći da je brzo klanjao iz zaborava - Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio mu je da kada htjedne obaviti namaz, donese početni tekbir, zatim, nakon što prouči Fatihu, prouči iz Kur'ana ono što mu je lahko, a nakon toga učini ruku i tako ostane sve dok se ne smiri, zatim se vrati sa rukua sve dok se u potpunosti ne uspravi i dok se tako stojeći ne smiri, a nakon toga učini sedždu i tako ostane sve dok se u potpunosti ne smiri, a kada se vrati sa sedžde, sjedne i tako ostane dok se u potpunosti ne smiri. Rekao mu je na koncu da tako postupi u cijelom svom namazu, osim kad je riječ o početno tekbiru: on se donese samo na prvom rekatu. U drugim se verzijama ovog hadisa navode još neki šartovi namaza, kao što je okretanje prema kibli i uzimanje abdesta.