المنان
المنّان في اللغة صيغة مبالغة على وزن (فعّال) من المَنّ وهو على...
Filozofija je razumsko gledanja i zaključivanje oslobođeno od bilo kakvih ograničenja i vanjskih faktora, prilikom čega se razumu daje pozicija sudije nad Objavom i sl.
Filozofija počiva na davanju prednosti razumu i njegovom vrednovanju nad svim drugim izvorima. U prošlosti je označavala izučavanje osnovnih principa i temelja, te tumačenje spoznaja putem razuma. Cilj filozofije bio je istraživanje suštine i biti. Ona je prošla kroz nekoliko faza i podjeljena je na četiri djela: 1.matematika i računanje, 2. logika (koja je istraživanje definicija, dokaza i uslova vezanih za njih), 3. teologija (koja je podrazumijevala istraživanje Božijeg Bića i Njegovih atributa) i 4. prirodne znanosti koje podrazumijevaju istraživanje fizičkih tijela i njihovih specifičnosti. Filozofi su skupina koja je izišla van okvira istine i vjere koju su donosili vjerovjesnici. Objavu su zamijenili razumom, nauku su usvajali od Grka i ateista. Postoji nekoliko vrsta filozofa od kojih su: materijalistički filozofi eternalisti (ateisti), filozofi naturalisti i teozofi. Filozofija se dijeli na tri vrste: 1. materijalna, koja se istražuje osjetilima i predmet njenog istraživanja je priroda; 2. teoretska, razumska filozofija koja se sprovodi kroz dokazivanje i argumente, te teoretska podučavanja. Ona se naziva i "el-mešša'ijje" ili peripatetička filozofija, koja je nazvana tim imenom jer se pripisuje Aristotelu, koji je hodajući podučavao svoje učenike; 3. iluminacijska filozofija zasnovana na prosvjetljenju i nadahnućima, a bavi se teološkim pitanjima. Najpoznatiji grčki filozofi su Platon i Aristotel, a najpoznatiji islamski filozofi su Kindi, Farabi, Ibn Sina. Neka od neispravnih filozofskih uvjerenja: 1. tvrdnja o bespočetnosti svijeta; 2. negiranje Božijeg znanja i knjiga koje su donijeli vjerovjesnici; 3. negiranje Sudnjeg dana, Dženneta i Vatre; 4. meleci su, prema njima, samo fantazija i stvar mašte; 5. filozofi su na većem stepenu od vjerovjesnika i sl.
Filozofija ima značenje "mudrost". Kaže se: tefelsefe, jetefelsefu, felsefeten: sagledavo je stvar s mudrošću. Osnova riječi filozofija je "philein" i "sophia". To je grčka riječ koja je sastavljena iz dva djela: "philein (ljubav) i "sophia" (mudrost).
رمضانُ شهرُ الانتصاراتِ الإسلاميةِ العظيمةِ، والفتوحاتِ الخالدةِ في قديمِ التاريخِ وحديثِهِ.
ومنْ أعظمِ تلكَ الفتوحاتِ: فتحُ مكةَ، وكان في العشرينَ من شهرِ رمضانَ في العامِ الثامنِ منَ الهجرةِ المُشَرّفةِ.
فِي هذهِ الغزوةِ دخلَ رسولُ اللهِ صلّى اللهُ عليهِ وسلمَ مكةَ في جيشٍ قِوامُه عشرةُ آلافِ مقاتلٍ، على إثْرِ نقضِ قريشٍ للعهدِ الذي أُبرمَ بينها وبينَهُ في صُلحِ الحُدَيْبِيَةِ، وبعدَ دخولِهِ مكةَ أخذَ صلىَ اللهُ عليهِ وسلمَ يطوفُ بالكعبةِ المُشرفةِ، ويَطعنُ الأصنامَ التي كانتْ حولَها بقَوسٍ في يدِهِ، وهوَ يُرددُ: «جَاءَ الْحَقُّ وَزَهَقَ الْبَاطِلُ إِنَّ الْبَاطِلَ كَانَ زَهُوقًا» (81)الإسراء، وأمرَ بتلكَ الأصنامِ فكُسِرَتْ، ولما رأى الرسولُ صناديدَ قريشٍ وقدْ طأطأوا رؤوسَهمْ ذُلاً وانكساراً سألهُم " ما تظنونَ أني فاعلٌ بكُم؟" قالوا: "خيراً، أخٌ كريمٌ وابنُ أخٍ كريمٍ"، فأعلنَ جوهرَ الرسالةِ المحمديةِ، رسالةِ الرأفةِ والرحمةِ، والعفوِ عندَ المَقدُرَةِ، بقولِه:" اليومَ أقولُ لكمْ ما قالَ أخِي يوسفُ من قبلُ: "لا تثريبَ عليكمْ اليومَ يغفرُ اللهُ لكمْ، وهو أرحمُ الراحمينْ، اذهبوا فأنتمُ الطُلَقَاءُ".