الحكم
كلمة (الحَكَم) في اللغة صفة مشبهة على وزن (فَعَل) كـ (بَطَل) وهي من...
Filozofija je razumsko gledanja i zaključivanje oslobođeno od bilo kakvih ograničenja i vanjskih faktora, prilikom čega se razumu daje pozicija sudije nad Objavom i sl.
Filozofija počiva na davanju prednosti razumu i njegovom vrednovanju nad svim drugim izvorima. U prošlosti je označavala izučavanje osnovnih principa i temelja, te tumačenje spoznaja putem razuma. Cilj filozofije bio je istraživanje suštine i biti. Ona je prošla kroz nekoliko faza i podjeljena je na četiri djela: 1.matematika i računanje, 2. logika (koja je istraživanje definicija, dokaza i uslova vezanih za njih), 3. teologija (koja je podrazumijevala istraživanje Božijeg Bića i Njegovih atributa) i 4. prirodne znanosti koje podrazumijevaju istraživanje fizičkih tijela i njihovih specifičnosti. Filozofi su skupina koja je izišla van okvira istine i vjere koju su donosili vjerovjesnici. Objavu su zamijenili razumom, nauku su usvajali od Grka i ateista. Postoji nekoliko vrsta filozofa od kojih su: materijalistički filozofi eternalisti (ateisti), filozofi naturalisti i teozofi. Filozofija se dijeli na tri vrste: 1. materijalna, koja se istražuje osjetilima i predmet njenog istraživanja je priroda; 2. teoretska, razumska filozofija koja se sprovodi kroz dokazivanje i argumente, te teoretska podučavanja. Ona se naziva i "el-mešša'ijje" ili peripatetička filozofija, koja je nazvana tim imenom jer se pripisuje Aristotelu, koji je hodajući podučavao svoje učenike; 3. iluminacijska filozofija zasnovana na prosvjetljenju i nadahnućima, a bavi se teološkim pitanjima. Najpoznatiji grčki filozofi su Platon i Aristotel, a najpoznatiji islamski filozofi su Kindi, Farabi, Ibn Sina. Neka od neispravnih filozofskih uvjerenja: 1. tvrdnja o bespočetnosti svijeta; 2. negiranje Božijeg znanja i knjiga koje su donijeli vjerovjesnici; 3. negiranje Sudnjeg dana, Dženneta i Vatre; 4. meleci su, prema njima, samo fantazija i stvar mašte; 5. filozofi su na većem stepenu od vjerovjesnika i sl.
Filozofija ima značenje "mudrost". Kaže se: tefelsefe, jetefelsefu, felsefeten: sagledavo je stvar s mudrošću. Osnova riječi filozofija je "philein" i "sophia". To je grčka riječ koja je sastavljena iz dva djela: "philein (ljubav) i "sophia" (mudrost).