البحث

عبارات مقترحة:

الرب

كلمة (الرب) في اللغة تعود إلى معنى التربية وهي الإنشاء...

المقدم

كلمة (المقدِّم) في اللغة اسم فاعل من التقديم، وهو جعل الشيء...

الحليم

كلمةُ (الحليم) في اللغة صفةٌ مشبَّهة على وزن (فعيل) بمعنى (فاعل)؛...

El-hilm – staloženost, blagost
(الحِلْم)


من موسوعة المصطلحات الإسلامية

المعنى الاصطلاحي

To je mudro i smireno ponašanje prilikom dešavanja nečega što nije po volji i nečinjenje onoga što čovjeku ne priliči.

الشرح المختصر

Blagost ili staloženost jedna je od naboljih vrlina i najveličanstvenijih osobina, jer se njome upotpunjuje i usavršava duša. Blagost se dijeli na dvije vrste: 1. blagost stvorenja, i to je samokontrola prilikom srdžbe i nedaća kojima nismo zadovoljni. Postoji trpeljivost i staloženost koji su prirodni dio karaktera, a mogu biti osobine koje se stječu iskustvom; također postoji i hilm koji je spoj jednog i drugog; 2. blagost Stvoritelja, koja predstavlja Njegovo lično svojstvo, potvrđeno Kur’anom i sunnetom, a označava praštanje i prelaženje preko loših postupaka, te odgađanje kazne, kako bi se pokajali, i pored mogućnosti da ih kazni. Ovo svojstvo zasnovano je na mudrost, znanju i strpljenju.

التعريف اللغوي المختصر

El-hilm znači: staloženost i strpljivost. Kaže se: “halume, jahlumu, hilmen, halim”, što znači: “bio je staložen, strpljiv i nije požurivao”. Hilm može značiti i: smirenost, samokontrola, razum, znanje. Suprotno ovome jeste brzopletost, neznanje, bezumnost.